Akvarij Krk
Prvi tropski akvarij u Hrvatskoj (Krk) pruža vam jedinstveni doživljaj morskog i slatkovodnog svijeta tropskih krajeva. Bogatstvo i raznovrsnost tropskih riba (koraljni morski pas, piranha, riba klaun, diskusi, koralji...) upotpunjeno je zbirkom školjki i puževa tropskih krajeva. Posjetite nas u samom središtu grada Krka i razgledajte više od 100 vrsta riba i oko 200 vrsta školjki i puževa. Akvarij je otvoren svaki dan prema dolje navedenom radnom vremenu:
Travanj & listopad = 10:00h - 15:00h Svibanj & rujan = 10:00h - 17:00h Lipanj = 10:00h - 21:00h Srpanj & kolovoz = 10:00h - 22:00h
Pročitaj više...


Špilja Biserujka nalazi se 300 m sjever-sjeverozapadno od naselja Rudine u općini Dobrinj na otoku Krku. Špilja je uređena za posjet turista i odlikuje se bogatstvom špiljskih ukrasa – kalcitnih siga, osobito stupova i stalaktita. Po speleološkoj klasifikaciji jednostavna je špilja s jamskim ulazom i lagano nagnutim špiljskim kanalom. Sastoji se od nekoliko podzemnih prostora: Ulazni dio, Balkon, Okno, Velika dvorana, Sjeverni kanal, Dvorana s mostovima i Cimpresna dvorana. Špilja Biserujka, poznata je i kao Vitezićeva špilja. Najniža točka špilje izmjerena je na -13 metara, a dno špilje se nalazi svega na 30 metara iznad razine mora. Špilja se proteže relativno plitko ispod površine i njen nadsloj nigdje ne prelazi 6 do 8 metara. U špilji su nađeni ostaci kostiju špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). U dubljem dijelu špilje varijacije mikroklimatskih parametara su neznatne, temperatura tla i zraka iznosi oko 15,0 ºC uz relativnu vlagu zraka od oko 95 %, što boravak u špilji čini ugodnim. Endemičnost živog svijeta špilje vrlo je izražena. U špilji živi šest stenoendemičnih vrsta (uski endemi kvarnerskog prostora!). Tri vrste beskralješnjaka opisane su iz špilje Biserujke, čime je ona postala tipsko nalazište („locus typicus“). Godine 2009. pronađena je u Biserujki nepoznata vrsta lažištipavca roda Roncus. Zbog toga je špilja uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu  koja za ciljeve očuvanja ima endemične svojte i stanišne tipove – „krške špilje i jame“.  Pročitaj više...

Kuća vina Ivan Katunar nastavlja dugogodišnju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Otac i sin, dva Ivana, zaslužni su za kvalitetu koju već jedno desetljeće potpisuju novim brendom Ivan Katunar. Spojili su generacijsko iskustvo i nova znanja u proizvodnji vina. Prve butelje iz berbe datirane 1989. godine bile su početak komercijalizacije obiteljske vinske priče. Ivan Katunar sa svojom obitelji nastavlja ovu vinsku priču kako bi ukazao na važnost vina u svakodnevnom životu, ali i oplemenio zemlju i unio nove tehnologije u proizvodnji grožđa i vina. Vinogradi se nalaze u Vrbničkom polju i na lokalitetu Krasina. Ta područja izuzetno su povoljna za uzgoj vinove loze i jamče visoku kvalitetu grožđa. Najstariji dio kuće sagrađen je 1963. godine, a 1987. godine kuća je nadograđena s još dva kata. Ispod obiteljske kuće 2007. godine ukopan je novi podrum i opremljen najnovijom tehnologijom. Kuća vina dobiva novi vizualni identitet 2017. godine, novi proizvodni i prodajni prostor kao i salu za degustaciju. Svaka generacija svojim idejama i radom pridonosi razvoju ove „vinske priče“ Kuća vina Ivan Katunar kontrolira proces proizvodnje vina od vinograda do stola. U Vrbniku, na adresi Braće Trinajstić 3 ova obitelj živi, radi i stvara. Pročitaj više...

Plaža Meline
Uklopiti se u život ovog mjesta i njegovih mještana, vrlo je laka i česta misija. Mnogi su naime Čižiće odabrali kao svoju stalnu ljetnu destinaciju, neki od njih čak kao trajno boravište. Porijeklo naziva Čižići još uvijek je obavijeno velom legende i tajni, ali aduti koji su ovom primor- skom mjestu priskrbili turističke uspjehe, odavno su prestali biti tajna... Od ranog proljeća do kasne jeseni plaža u naselju Meline nikad nije pusta. Razloga je više, no jedan je najvažniji – ljekovito blato. A o njegovoj ljekovitosti danas gotovo nitko više ne dvoji. Vizualna atrakcija mazanja crnim blatom (ljekovitim muljem) zapravo ima dublji, ljekoviti značaj a u blagodati tog blata uvjerili se mnogi, kojima su reumatske bolesti nakon mazanja blatom ne samo olakšane, već i otklonjene. Osim primarno ljekovitog mulja, ova je plaža posebice atraktivna obiteljima s djecom. I Opet iz više razloga:temperatura mora ugodna je – gotovo iznadprosječna – niz mjeseci, pa nerijetko mnogi sezonu kupanja otvaraju upravo na ovoj plaži. Ova je plaža vrlo plitka – prohodate li njome i stotinju metara, more će vam još uvijek bit do (ili oko) koljena! Plažu Meline vole i mladi; na plaži su dva odbojkaška terena, te malonogometno igralište. Postoji i mogućnost najma pedalina i ležaljki, te korištenje usluga masaže. Plaža Meline – zaista, za svakoga ponešto, a zdravlje za sve! Pročitaj više...

Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog razdoblja na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7.5 do 9 cm; isklesana je od bijelog vapnenca.  Izrađena je oko 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku. Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji ju je predstavio znanosti. Godine 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik i istraživač glagoljaških epigrafskih spomenika Ivan Crnčić,[2][3] a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče Branko Fučić i Eduard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika". Pročitaj više...
Franjevački samostan
Otočić Košljun napučen je još u antičko doba i tada je na njemu bio utvrđeni ljetnikovac. Od toga i danas nosi ime – lat. castellum, Košljun. Od 9. stoljeća na njemu djeluje glagoljaška benediktinska opatija Svete Marije, a temelji benediktinske trobrodne romaničke crkve pronađeni su ispod današnje samostanske crkve. Dolaskom franjevaca i darom Ivana VII. Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, benediktinska je crkva povećana i posvećena Navještenju Marijinu. Današnji kompleks samostana sastoji se od redovničke crkve, samostanske zgrade i klaustra, srednjovjekovne fortifikacije i kapele Svetoga Bernardina, samostanskoga groblja, perivoja, vrtova, zavjetne kapele i otočkoga pristana. Na samostanskoj arhitekturi preteže kasna gotika s konca 15. stoljeća te osobito renesansa 16. stoljeća. Osim crkve posjetitelji mogu razgledati zanimljive muzejske zbirke raritetnih knjiga i inkunabula, etnografske zbirke, eksponate životinja, makete brodova te botanički vrt s 400 vrsta biljaka. O stoljetnim vezama košljunskih franjevaca i krčkih plemića svjedoči grob Marije Katarine u košljunskoj crkvi. Pročitaj više ... 

Još zanimljivosti..

Kulturne i povijesne znamenitosti otoka Krka:
Povijesna gradska jezgra Krk
Povijesna gradska jezgra Vrbnik
Povijesna gradska jezgra Baška
Povijesna gradska jezgra Omišalj
Povijesna gradska jezgra Dobrinj
Gradec (Garica)
Košljun
Jurandvor
Mirine – Fulfinum
Crkva Sv. Dunata i sv. Krševana
Samostani Porat i Glavotok
Bašćanska staza glagoljice

Izleti s djecom:
Park glagoljice u Gabonjinu
Aquarium Terrarium Krk
Špilja Biserujka
Akvarij Baška
Lunapark
Vlakić
Izleti s brodom
Podmornica